Zlatni cekin – ustanova za rehabilitaciju i odgoj djece, Sl. Brod

Pedagogija Marije Montessori temelji se na znanstvenom promatranju spontanog učenja djece, na poticanju vlastitog djelovanja djeteta i njegove samostalnosti i na poštovanju djetetove osobnosti“. (Phiipps, 1999, str. 11).

U središtu montessori pedagogije je dijete kojeg se treba poštivati u njegovoj cjelovitosti.

Vodeća filozofija montessori pedagogije jest pustiti djecu da budu djeca. „Pomozi mi da to napravim sam“ predstavlja temeljni princip pedagoškog koncepta Marije Montessori.

Cilj Montessori metode je učenje kroz igru, uz indirektno poticanje interesa za različita područja. U montessori dječjem vrtiću dijete ima:
-slobodu kretanja
-slobodu biranja
-slobodu ponavljanja
-slobodu izražavanja osjećaja
-slobodu stupanja u socijalne kontakte
-slobodu mirovanja

PET PODRUČJA MONTESSORI RADA S DJECOM
Vježbe praktičnog života
Vježbe za razvoj osjetilnosti
Vježbe govora
Vježbe matematike
Kozmički odgoj

OSNOVNI PRINCIPI MONTESSORI PEDAGOGIJE

1. Princip “Apsorbirajućeg duha”
2. Princip promatranja
3. Princip discipline
4. Princip radnog instinkta
5. Princip samostalnosti
6. Princip mirovanja (tišine!)
7. Princip kontrole nad pogreškama
8. Princip heterogenosti grupe
10. Princip “Tri vremena”

Pedagogija Marije Montessori temelji se na znanstvenom promatranju spontanog učenja djece, na poticanju vlastitog djelovanja djeteta i njegove samostalnosti i na poštovanju djetetove osobnosti“. (Phiipps, 1999, str. 11).
Ciljevi i zadaće katoličkog vjerskog odgoja djece rane i predškolske dobi

U skladu s ciljevima cjelovitog odgoja djeteta rane i predškolske dobi, njegovati i razvijati religioznu dimenziju djeteta osposobljavajući ga, primjereno njegovoj dobi, za otkrivanje, prihvaćanje i življenje autentičnih vrednota Evanđelja u odnosu na sebe, drugoga te, na poseban način, Boga.

Zadaće katoličkog vjerskog odgoja
• Pomagati djetetu da raste u povjerenju u samoga sebe, da tako sve više postaje osoba;
• Odgajati dijete za odgovorno ponašanje u svijetu koji ga okružuje;
• Pobuđivati u djetetu one duhovne snage kojima će na ispravan način doživljavati transcedentnost ljudskog života i svijeta uopće;
Program se provodi kao:
– Kraći program (u trajanju do 2 sata dnevno ili povremeno tj.1-2 puta tjedno) ovisno o dobi, potrebi i
interesu svakog pojedinog djeteta te događanjima kroz liturgijsku godinu.
– Odgojne skupine su heterogene u skladu s važećim standardima i uz pisanu suglasnost njihovih
roditelja. Broj djece u skupini je od 15 do 20.

Montessori odgojiteljice i odgojiteljice u vjeri su nositelji i izvoditelji Programa Kateheze Dobrog Pastira.

Ovaj Program se ostvaruje u posebno pripremljenom prostoru koji se zove Atrij. Atrij je opremljen katehetsko-didaktičkim sredstvima u skladu s Katehezom Dobrog Pastira. Središnji prostor Atrija zauzima didaktičko sredstvo prispodobe o Dobrom Pastiru a ostala sredstva su raspoređena u nekoliko kutića: kutić sv. Mise, kutić krštenja, kutić molitve, kutić zemljopisa, kutić prispodoba, kutić događaja iz Isusovog života (diorame).

Predškola je priprema djece za polazak u školu. Ona je prostor između obiteljskog doma, dječjeg vrtića i osnovne škole, a po značenju nije ni dječji vrtić niti osnovna škola.
Osnovna obilježja programa pripreme djece za polazak u školu su:
– zadovoljavanje dječjih primarnih (bioloških) potreba, koliko je to moguće, u suradnji s roditeljskim
domom
– nastojanje da dijete dobije osjećaj sigurnosti i prihvaćenosti
– pružanje svakom djetetu prigode za samoostvarivanje i stjecanje povjerenja u sebe, a time i stvaranje pozitivne
slike o sebi i o svojim mogućnostima
– praćenjem razvoja djeteta moguće je uočiti posebne potrebe djeteta i s njima usklađivati odgojne
postupke.

Vrijeme provedbe (trajanje predškole) uobičajeno je: 250 – 500 sati.

Prisustvo teškoće u razvoju ograničava dijete u svakodnevnom učenju, stjecanju iskustava i različitih vještina. Programi namijenjeni djeci s teškoćama u razvoju nastoje to ublažiti na nekoliko načina:
1. pružanjem mogućnosti za socijalizaciju i uključivanje djeteta u predškolski odgoj i obrazovanje
2. poticanjem što pravilnijeg razvoja djeteta ublažavanjem posljedica oštećenja i prevencijom
sekundarnih poteškoća
3. razvojem maksimalnih mogućnosti djeteta za svakodnevno funkcioniranje i adaptaciju na socijalnu
okolinu
4. učenjem djece različitim vještinama i navikama potrebnim za svakodnevno funkcioniranje i
osamostaljivanje
5. pripremom djece za nastavak školovanja
6. pružanjem stručne pomoći roditeljima i obitelji

Bitne zadaće za djecu s posebnim potrebama:
a) uz odgojno-obrazovni rad puno se radi na integraciji djece s teškoćama u razvoju u redovni
program vrtića
b) donošenje programa rada sa svakim pojedinim djetetom i sa svakom pojedinom skupinom u
kojoj se nalazi dijete s posebnom potrebom
c) uključivanje stručnog tima u rad s djecom s teškoćama, njihovim roditeljima i/ili
odgojiteljicama
d) praćenje napredovanja djece s posebnim potrebama u smislu njihove socijalizacije i
osamostaljivanja, te praćenje tijeka sveukupnog razvoja, u suradnji s vanjskim
stručnjacima i institucijama koje su odgovorne za brigu o zdravstvenom i socijalnom
statusu pojedinog djeteta i njihovih obitelji